ŽUPA TRAVNIK (SV. IVAN KRSTITELJ)

Župnik: Msgr. Mato Janjić
Kontakt: +387 61/475-779; +387 30/511-295 

O župi
Travnik, župa sv. Ivana Krstitelja (Vrhbosanska nadbiskupija, Travnički dekanat, općina Travnik). Župa Travnik spominje se još daleke 1623., a pod tim imenom obnovljena je 1879. godine. Prije obnavljana župe Travnik gornji dio grada pripadao je franjevačkoj župi Ovčarevo (ranije Orašje), a donji dio župi Dolac. Godine 1969. župi je pripojen Kalibunar koji je do tada pripadao župi Ovčarevo. Prvi travnički župnik stanova je na Luci. Današnja župna kuća izgrađena je od 7. svibnja do 23. rujna 1907. godine. U Luci je podignuta privremena crkva (drvena baraka) koja je služila za potrebe vjernika sve do 1887. godine. Već 1881. godine započinje gradnja nove crkve. Zamišljena i započeta lijepa i velika crkva podignuta je samo do prozora, jer se, vjerojatno zbog nedostatka novca, odustalo od ovoga projekta. Istočni je zid crkve ostao, a zapadni je srušen pa su tako znatno smanjene dimenzije crkve koja je dovršena 1887. godine. Nova župna crkva posvećena je 15. srpnja 1888. na čast sv. Ivana Krstitelja, iako je zaštitnik grada Travnika bio sv. Rok. Njemu na čast, na groblju Bojna 1908. godine podignuta je kapela u kojoj je sve do 1935. godine bilo tijelo Petra Barbarića, koji je preminuo 15. travnja 1897. u 23. godini života. Nakon nestanka njegova tijela iz sjemenišne crkve, godine 1944., ovo je mjesto postalo mjesto hodočašća njegovih mnogobrojnih štovatelja, čiji se broj iz godine u godinu povećavao. Prilikom obnove dijela Gimnazije 1998. godine pronađeni su posmrtni ostaci Petra Barbarića, zakopani u blatu i zazidani kako bi se sakrili od naroda. Oko njegova groba danas se okupljaju učenici i narod na molitvu. Valja napomenuti da su isusovci, koji su u Travnik došli 6. siječnja 1882., otvorili gimnaziju i sjemenište već 3. listopada iste godine. Gimnazija i sjemenište gradili su se postupno do 1889. godine. Sjemenišna crkva blagoslovljena je 1. srpnja 1886., a posvećena sv. Alojziju. U sjemenišnoj zgradi 1890. godine osnovana je Vrhbosanska filozofsko-teološka škola koja nakon tri godine rada 1893. seli u Sarajevo i nastavlja s radom u novopodignutoj zgradi, gdje radi i danas. Isusovci su 1882. godine na Bunarbaši kupili staru kulu zloglasnog Tahir-paše, uredili je kao svoju vilu, a krajem 1921. godine sagradili i Malo sjemenište za kandidate svoje družbe. Isusovci su prisilno napustili Travnik 22. veljače 1945. Godine 1944. travničko je sjemenište ispražnjeno, a zatim su komunističke vlasti oduzele zgrade i upotrijebile ih za smještaj državnih škola. U obrazloženju razloga oduzimanja zgrada komunistička vlast navodi da se dječačko sjemenište u Travniku uzdržavalo od prihoda Nadbiskupske tiskare u Sarajevu, a da je ona tijekom rata surađivala s okupatorom. Časne sestre milosrdnice dolaze u Travnik 1880. godine i već 2. svibnja 1881. otvaraju osnovnu školu. Godine 1883. otvorile su Višu djevojačku školu koja je brojila 30-ak učenica različitih vjeroispovijesti. Uz školu je bio konvikt s 15-ak štićenica. Komunističke su vlasti godine 1949. zabranile rad časnim sestrama u Travniku. Župni je stan po završetku rata dat na korištenje drugim stanarima. Godine 1951. u župnoj je zgradi bila slobodna samo kancelarija, ali od 1952. postupno se oslobađa soba po soba i predaje župniku na upravu. Godine 1970. župi se oduzima velik dio zemljišta koje se nalazilo oko crkve u središtu grada, radi izgradnje i izvođenja urbanističkoga plana. U listopadu 1949. godine u Travnik dolaze sestre Kćeri Božje ljubavi. U župi Travnik kršten je 9. listopada 1892. poznati književnik i nobelovac Ivo Andrić. U prostorijama nekadašnje poznate travničke isusovačke gimnazije u Travniku od 28. rujna 1998. djeluje Katolički školski centar ″Petar Barbarić″. U KŠC-u rade dvije škole: Osnovna i Opća gimnazija. Uz gimnaziju postoji i sjemenište za svećeničke kandidate, te internat za učenike koji dolaze iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine. Tijekom rata od 1991. do 1995., tj. u drugoj polovini 1993. godine, muslimanski su ekstremisti demolirali župnu crkvu i sjemenišnu crkvu sv. Alojzija, hicima iz pješačkog oružja oštetili su župnu kuću, a kapelu i groblje Bojna oskvrnuli su i razorili. U zgradu bivšega sjemeništa smjestili su muslimanske izbjeglice, a većina Hrvata katolika s područja župe prognana je. Na području župe nalazi se groblje Bojna s kapelom sv. Roka u Travniku i u Dolcu groblje bez kapelice. Župom upravlja dijecezanski svećenik, a čine je naselja: Bojna Donja, Bojna Gornja, Travnik, Jankovići, Kalibunar, Kula, Šarića Brdo, Šipovik i Pirota. Broj župljana po godinama: 2993 (1991.), 1807 (2001.), 1536 (2010.). 

Izvori: Franjo MARIĆ et al., STANJE KATOLIČKIH ŽUPA NA PODRUČJU VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE IZMEĐU 1991. I 2011. GODINE, Sarajevo, 2011., str. 470.-471.
Stranicu uređuje: administrator1@nekros.info